|
Novosti 2010 |
Srpski
Krstur | 06. - 07.01.2010
BADNJI DAN | Galerija

Po
Julijanskom Kalendaru šestog januara se
slavi Sveta prepodobnomučenica Evgenija
- BADNJI DAN. Badnji dan se
proslavlja 6. januara, dan uoči Božića,
i deo je božićnih običaja. Naziv Badnji
dan je dobio po badnjaku koji se na taj
dan seče i pali.U tu čast se u ranu zoru
odlazi u šumu i seče Badnjak - Hrast.
Dovozi se fijakerom u selo i uz pesmu i
veselje pronosi kroz sve seoske ulice.
Badnjidan i Božić su nerazdvojni, ne
samo zato što dolaze jedan posle drugog,
već i zato što se dopunjavaju
shvatanjima i običajima koje narod
vezuje za njih.Badnjidan je poslednji
dan Božićnog posta.
Dan koji mu prethodi je
Tucindan.Tucindan je dan, kada prema
tradiciji, srpski pravoslavni vernici
kolju i rede pečenicu za Božić. Nekada
se pečenica "tukla" ubijala krupicom
soli, kasnije ušicama od sekire, pa se
onda, ubijeno ili ošamućeno prase ili
jagnje klalo i redilo. Zato je ovaj dan
nazvan Tucindan. Za pečenicu se obično
kolje prase ili jagnje, a uz to neko još
kolje i priprema pečenu ćurku, gusku ili
kokoš. Običaj vezan za klanje pečenice,
ostao je verovatno iz starih
mnogobožačkih vremena, vezan za
žrtvoprinošenje. Crkva ga je prihvatila
i blagoslovila, jer posle božićnog
posta, koji traje šest nedelja, jača
hrana dobro dođe, pogotovo što su tada
izuzetno jaki mrazevi i zime. Na
Tucindan, po narodnom verovanju, decu
"ne valja" tući, jer će cele godine biti
nevaljala i bolovaće od čireva
Po podne oko petnaest sati se u Crkvenoj
porti uz prisustvo mnoštva meštana vrši
osvećenje Badnjaka. Ove godine je mnogo
Krsturaca pratilo taj čin, koji je
predvodio naš sveštenik Gospodin
Milomir. Nakon toga svako ponese kući po
grančicu koja se čuva i donosi sreću mir
i blagostanje.
Na ovaj dan se pravi i česnica kao
Božićni simbol, Česnica se smatra
izuzetno važnim obrednim kolačom. Mesi
se od belog brašna, sa vodom i mašću,
bez kvasca, sa puno suvog grožđa i
oraha. A stavi se i neki novčić. Sam
naziv je zanimljiv zato što potiče od
reči "čest", "deo", "sreća", jer se
lomila na delove, prema broju ukućana,
da bi se po tim delovima proricala
sreća. Česnica simbolizuje rođenje
mladog Hrista kada su ga pastiri
darovali. Verovalo se da česnica
predstavlja dobar rod useva. Na Badnji
dan se postavlja svečana posna večera,
pasulj, sa makom testa i kuvane suve
šljive, a nakon toga se čekaju
"korinđaši".
Deca po grupama i sa torbama u ruci
odlaze od vrata do vrata i uz pesmice -
"korinđe" uveseljavaju domaćine. Za
nagradu dobijaju oraha, jabuka, slatkiša
a i pohvale od ukućana. Korinđe su
simbolične kao: KOLEDA, ROŽDESTVA, JA
SAM MALI IVA...
U kući domaćina je uneta slama, orasi,
žito, kukuruz. i simbolišu rodnu godinu.
Meštani u velikom broju odlaze na
jutrenje da obeleže Hristovo rođenje uz
prigodnu službu u Crkvi.
|
|
BOŽIĆ
Sedmi
januar - Božić je hrišćanski praznik
kojim se proslavlja rođenje Isusa
Hrista. Božić spada, zajedno sa Uskrsom
i Duhovima, među tri najveća hrišćanska
praznika.
Posle unošenja Badnjaka u kuću
prostorije u kući se ne čiste naredna
tri dana u čast predstojećih praznika.
Posle ponoćne službe u crkvi koja je
bila izrazito posećena, kako od strane
meštana, tako i od strane mnogobrojnih
gostiju i bivših stanovnika Srpskog
Krstura, druženje se preselilo u
prostorije crkvenog hora, gde su
posetioci slavili Badnji dan i družili
se uz čašicu kuvanog vina.
Na prvi dan Božića se po običaju ne ide
iz kuće bez preke potrebe.A posto je
post prosao moze se i mrsiti. Domaćica
je za taj dan spremili obilan ručak, od
supe, pečenja, kolača a najslađa je
sarma. Prva osoba, po mogućnosti
muškarac, koja uđe u kuću zove se
Položajnik. Domaćin Položajnika treba da
daruje a ovaj da mu poželi rodnu i
plodnu godinu.
Na drugi dan Božića se dele kolači i
odlazi na groblje. Svečano postavljen
sto se ne rasprema po ceo dan.
Božić se čisti tek na treći dan i to
obično radi najmlađa ženska osoba u
kući. Toga jutra na "Sveti Stefan", se
održava i trka konjanika te ko bude
najbrži kaže se da je odneo Božić, ali
se ti običaje polako zaboravljaju.
Obrenka Brzak
|
|